U
Medija centru ''Šumadija sajma'' je predstavljen projekat banje
Voljavče za koji je istraživanje i izradu elaborata uradila beogradska
firma ''Dekonte'' a plan detaljne regulacije Direkcija za urbanizam
Kragujevac. Prema rečima direktora firme ''Dekonte'' Aleksandra
Ložajića, banja Voljavča je dragocen prirodni resurs i od izuzetnog
je značaja što je grad Kragujevac prepoznao taj značaj. ''Područje
koje smo istraživali obuhvata 33 kvadratna kilometra i urađeno je
kompletno hidrološko istraživanje u periodu od 2005. do 2008.godine.
Pored sagledavanja ukupnih količina vode kojom područje banje Voljavče
raspolaže utvrđeno je da se na tom području može kaptirati 3,5 litara
čiste vode u sekundi. Voda je visokog kvaliteta, temperatura je
oko 24 stepena i može se koristiti kako za terapijske svrhe, tako
i za flaširenje ali i u sportsko-rekreativne svrhe'', rekao je Ložajić.
Glavni
gradski stručnjak za razvoj gradskih resursa i nadzor Nebojša
Vasiljević rekao je da su izradom elaborata i planom detaljne
regulacije stvorene polazne osnove kako bi se sagledali kapaciteti
banje Voljavče i u kom pravcu grad treba da krene po ovom pitanju.
Vasiljević je podsetio da je Kragujevac jedini u Srbiji koji se
na ovaj način bavio vodom i zaštitom čitavog područja banje Voljavče.
''Na osnovu plana detaljne regulacije počeđemo razgovore o obezbedjivanju
sredstava za izgradnju početne infrastrukture, zatim gradnje stacionarnog
dela samog kupatlišta. Cilj nam je da taj posao poverimo onima
koji imaju želju i sredstva da ulažu u izgradnju i održavanje
objekta i flaširanje vode sa ovog područja'', rekao je Vasiljević
i dodao da će razvoj lovačkog i banjskog turizma uz manastir Voljavču
imati višestruki značaj - doprineće stvaranju urbanog lika ovog
kraja ali i jačanju ekonomskih potencijala Stragara a samim tim
i budžeta grada Kragujevca.
Prema
planu detaljne regulacije Banje Voljavče, koji je sačinila kragujevačka
Direkcija za urbanizam, osnovi cilj koncepta je da se promoviše
novi banjski koncept koji neđe imati samo lečilišni već i komercijalne
programe. Da bi se projekat realizovao, prema procenama Direkcije
za urbanizam, za javnu saobraćajnicu i komunalnu infrastrukturu,
bez smeštajnih kapaciteta, potrebno je oko milion i po evra.